EVAP 404 – Priprema i rješenje za skloništa u slučaju elementarnih nepogoda
- godina zasigurno je bila godina za pamćenje. Kako vrijeme odmiče sve manje razmišljamo o potresu koji je pogodio Zagreb kao i Banovinu. No, što se nešto ne dešava “učestalo” ne smije biti razlog da tema koja je tako delikatna ne bude prisutna u našoj svakidašnjici.
Upravo o tome smo pričali sa Dianom Tikvić (voditeljica emisije Koordinacija), gdje je naš projekt EVAP 404 bila inspiracija za pripremu na najgore scenarije koji se na našem području mogu desiti danas, sutra, sad! Odgovarali smo na pitanja kao što su: Što se dešava sa svim ljudima koji preko noći mogu ostati bez svog doma? Kako i gdje, kojom logistikom i brzinom ih smjestiti te im osigurati dostojan privremeni dom?
Jedno takvo rješenje je projekt EVAP 404 iz Trokut Arhitekture. EVAP 404 je privremeno sklonište ili kućica (nešto između šatora i kontejnera) u kojoj ima mjesta za čak jednu četveročlanu obitelj. Kućica je napravljena iz ekoloških i recikliranih materijala, s drvenom konstrukcijom te izolacijom od kartona, čime se toplina u prostoru održava duže u usporedi sa šatorom.
O samom projektu, kako je nastao, što on znači, kako ga započeti isl. smo već pisali te o toj temi možete pročitati više ovdje. No, u ovom blogu ćemo se više dotaknuti ostalih tema, koja se tiču općenito građevine i arhitekture, potaknute intervjujem vlasnika arhitektonskog ureda – Trokut Arhitektura – Vanjom Oštrek za emisiju Koordinacija u kojem je rasprava tekla ne samo o EVAP 404 projektu već i problematikom građevinarstva općenito.
Sažetak intervjua vam prenosimo u nastavku.
- Inovacije u građevinarstvu: Na koji način bi umjetna inteligencija mogla transformirati područje građevinarstva? Dali smatraš, da je projektiranje uz pomoć alata umjetne inteligencije budućnost?
Veliki projektantski uredi poput Zahe Hadid, Norman Foster i drugi već koriste alate koji se baziraju na umjetnoj inteligenciji. Kod nas u Hrvatskoj još nije toliko rasprostranjena, međutim pitanje je vremena kad će biti. Projektiranje uz pomoć alata umjetne inteligencije je definitivno DA jer nam oni daleko olakšavaju neke od radnih procesa pa se samim time možemo fokusirati na ostale stvari što u konačnici rezultira kvalitetnijim projektima.
- Već godinu dana od kako je na scenu stupio Chat GPT se ne prestaje razmatrati koliku će štetu umjetna inteligencija donijeti brojnim zaposlenjima. Može li umjetna inteligencija kvalitetno projektirati kojekakve objekte?
Ne bih rekao da će nanijeti štetu već suprotno – olakšati proces. Svjedoci smo toga na raznim primjerima tehnologije. Naime, nekad su arhitekti crtali rukom i 10-ak arhitekata je na ogromnim formatima papira crtalo vlastoručno, zatim je krajem 80-tih došao CAD (Computer Aided Design) koji je taj isti posao prenijeo sve na jednog čovjeka. Zatim se krajem 90-tih razvija BIM tehnologija (Building Information Modeling) koja taj posao još više olakšava. Uglavnom kad god je nova tehnologija došla uvijek je bilo protivnika iste, a danas je nezamisljivo raditi bez te iste tehnologije. Smatram, da će se isto to desiti i sa Umjetnom inteligencijom – ona je ovdje da nam olakša i definitivno će se radni proces promijeniti – po meni na bolje.
Trenutačno AI ne može projektirati građevine i razvijati tehničke detalje, ali je već sad na razini da nam u nekim idejnim fazama u par klika generira slike s kojima možemo ubrzati i ispitati mogućnosti tipologije i morfologije građevine za pojedini projektni zadatak.
- Za razliku od podvodne inovacije ti se ipak držiš čvrsto na zemlji – o čemu je riječ?
Radi se o kućicama koje su namijenjene za tzv. disaster relief architecture, odnosno privremenoj arhitekturi u slučaju elementarne nepogode.
- Na koji način se tvoj proizvod razlikuje od trenutačnih privremenih stambenih rješenja poput kontejnera ili modularnih kuća?
Prvenstveno jer dvoje ljudi mogu sastaviti kućicu od 16 m2 unutar sat vremena bez ikakvog alata. EVAP 404 je svojevrsni hibrid između šatora i kontejnera. Ne treba teška mašinerija za postavljanje, te se može transportirati 24 kućica na jednoj kamionskoj prikolici, dok u slučaju kontejnera ide 1 po kamionskoj prikolici. Time je i sam trošak transporta znatno smanjen – još jedna prednost kada je riječ o optimizaciji troška.
- Gdje je sve moguća primjena tvojih drvenih kućica u onim najpoželjnijim situacijama – kad nemamo krizne situacije?
Puno toga je u planu, jer svaki projekt je inspiracija sljedećem. Trenutno razvijamo iteracije za glamping, kampove i festivale.
- U kojoj je sad fazi EVAP 404 projekt?
Trenutačno imamo par upita za auto kampove gdje ćemo testirati prve modele.
- Možemo li reći da kroz koje desetljeće dionici u cijelom procesu izgradnje neće opstati ne počnu li uvoditi nove, suvremene trendove u svoj rad?
To je oduvijek bilo tako! Danas imate urede koji rade manje projekte i manja mjerila, što ne znači da ne mogu raditi na većim projektima crtajući primjerice u CAD-u (AutoCAD), ali to otvara mogućnosti za više grešaka, a i zahtijeva puno više rada i vremena da bi se došlo do istih rezultata kao što bi to mogli izraditi u BIM-u (Revit, Archicad, Allplan).
- Postoji li na neki način nesuglasje između arhitekata i izvođača radova kad govorimo o opremljenosti i vještini korištenja modernih tehnologija u bilo kojem obliku – odnosno da preformuliramo – razvijaju li se svi dionici u građevinskom sektoru istom brzinom?
Definitivno NE, ali uvijek ima izvođača koji su u toku i sa tehnologijom i znanjem. Danas na tržište svako malo izlaze novi materijali i nove tehnologije i ako niste u toku jednostavo će vas sa tržišta izbaciti “igrači” koji jesu.
- Koji su tebi trendovi zapeli za oko – recimo moderni dosezi struke u Hrvatskoj?
Rekao bih da što se programskog dijela tiće još uvijek je BIM neki vrhunac. Smatram da možda 30 % tržišta (projektantskih ureda) koriste BIM, obzirom da je AI recentan možda ako 1 % i manje koriste umjetnu inteligenciju za pomoć u projektiranju i u procesu projektiranja.
Cijeli intervju možete pogledati ovdje:
Za sve upite i dodatne informacije o projektu možete nas kontaktirati putem e-mail: info@trokut-arhitektura.hr
Medijska popraćenost projekta: